Štetni organizmi

Malina

Savetovanje o savremenoj proizvodnji voća 2024. godine [20.02.2024]

    Savetovanje o savremenoj proizvodnji voća, u organizaciji Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i Društva voćara Vojvodine, održaće se 24. februara 2024. godine u amfiteatru i holu Poljoprivrednog fakulteta. Program savetovanja je sledeći: 

830–930           Okupljanje učesnika i razgledanje ponude opreme za voćarstvo

930–1000        Svečano otvaranje skupa: Pozdravne reči organizatora i gostiju

1000–1020        Problemi proizvodnje voća u 2023. godini

                      Prof. dr Zoran Keserović, Poljoprivredni fakultet Novi Sad, Srbija

1020–1110        Podizanje savremenih zasada kruške

                      Michele Mariani, Fondacione per lʻAgricoltura Navarra, Italija

1110–1125         Očuvanje kvaliteta voća i sledljivost od plantaže do krajnjeg potrošača uz digitalnu platformu Freshcloud

                     Mast. inž. polj. Slaviša Šestić, AgroFresh

1125–1150        Kafe pauza

1150–1210      Đubrenje jabuke

                     Dr Krunoslav Dugalić, Poljoprivredni Institut Osijek 

1210–1225      Novi izazovi u zaštiti jabuke („Patina bianca“ i Jabukin smotavac, Cydia pomonella)

                     Dipl. inž. polj. Ivan Nikić, Galenika Fitofarmacija

1225–1245      Berba i čuvanje leske

                     Slobodan Pavlović, Agriser doo Sombor

1245–1300      Napredna tehnologija mirkoalgi: Biostimulatori i bioprotektori u voćarstvu

                      Rajko Lazić, Prima Bio Solution

1300–1320      Kafe pauza

1320–1400      Nova rešenja u zaštiti protiv mraza

                     Matteo Arzenton, Specialagri, Italija

1400–1415         Biopesticidi u tehnologiji proizvodnje zdravstveno bezbedne hrane

                      Dr Predrag Milanović, Agrounik doo

1415–1435         Suzbijanje najznačajnijih patogena jabuke u savremenoj voćarskoj proizvodnji

                      Mast. inž. polj. Sara Todorić, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad

1435                   Diskusija

Čuvari zdravlja zamljišta [28.01.2024]

   Zemljište je osnovi resurs za proizvodnju najvećeg dela hrane za Čoveka. Iako po obradivom Zemljištu gazimo i vozimo se traktorima, u pitanju je jedna živa smeša prepuna mikroorganizama. Potreba da se proizvede što više hrane po sve nižoj ceni, nateralo je poljoprivrednike da se trude da iz obradivog Zemljišta dobiju što više. Vreme je pokazalo da obradivo Zemljište nije večni samoobnovljivi resurs. Vremenom, narušavamo zdravlje obradivog Zemljišta.

    Institut BioSens, pokrenuo je projekat Čuvari zdravlja zemljišta. Cilj ovog projekta je angažovati poljoprivrednike i mlade generacije, kao svojevrsnih čuvara održivosti zemljišta, kroz relevantne poljoprivredne organizacije, predškoleske i školske ustanove, da zajedno prate indikatore zdravlja zemljišta na teritoriji Vojvodine tokom 2024-2025 godine. Uz edukativnu podršku naučnih istraživača, građani naučnici će koristeći jednostavne, ekonomične i standardizovane metode za uzorkovanje i merenje odabranih fizičkih, hemijskih i bioloških indikatora zemljišta, generisati podatke o zemljištu i donositi zaključke zasnovane na indikatorima. Nakon validacije i analize, prikupljeni podaci će biti podeljeni sa svim učesnicima radi zajedničkog izvođenja zaključaka i produbljivanje razumevanja zdravlja zemljišta, kao i olakšavanja budućih saradnji i inicijativa između građana kao pojedinaca, lokalnih zajednica, poljoprivrednih organizacija i istraživačkih institucija.

    Ukoliko želite da učestvujete u projektu, prijavite se i budite Čuvar zdravlja zemljišta

Sredstva za zaštitu bilja (pesticidi) zabranjena za upotrebu u Srbiji [18.11.2023]

      Evropska unija neprestano dopunjuje podatke o dozvoljenim / zabranjenim pesticidima -  sredstvima za zaštitu bilja. Srbija sa vremena na vreme usklađuje svoju listu dozvoljenih aktivnih materija. Veći broj aktivnih materija je zabranjen u Srbiji pre nekog vremena, ali do novembra 2023. godine su zalihe morale biti potrošene.

      Svaka dalja upotreba na bilju u Srbiji od ove godine zabranjena je za

     Insekticide:

Alfa cipermetrin koga sadrže: Faskord , Esperoi Fastak

Diflubenzuron koga sadrže: Dimilin i Shlem

Etoksazol koga sadrže: Borneo i Uranus

Fenoksikarb koga sadrži Insegar

Fosmet koga sadrži Imidan

Imidakloprid koga sadrže: Confidor, Kohinor, Coup, Kondor, Macho, Lobo Espero

Indoksakarb koga sadrže: Avaunt, Avatar, Indoxatop, Indy

    Fungicide:

Ciprokonazol koga sadrže: Arcon esxtra, Census, Amistar extra, Comrade, Granada, Ison, Seguris extra, Cerox, Sphere, Venere.

Famoxadon koga sadrži Equation pro, Elbrus i Espada

Fenbukonazol koga sadrži Indar

Flutriafol koga sadrži Cerpakt top, Fluoco, Slupact, Impact, Imperium, Priora, Vintage

Mankozeb koga sadrže: Dithane Candeza, Manfil, Mankogal, Mankosav, Nota, Penncozeb, Pinozeb, Titular, Prevent, Fantic M, Cuprofix 30MZ, Cimozate M, Curzate M68, Cymoclean 714WP, Fuerza, Profilux, Vokal, Adut, Fylal double, Notimil MZ, Alijansa, Ridomil gold MZ, Silueta, Akord plus, Valis M, Electis 75WG

Miklobutanil koga sadrže: Foton, Miclo i Systane

Prohloraz koga sadrže: Azimut, Faxer, Mirage, Spartak 45EC, Mystic pro 500EC, Zamir, Kinto duo

Tiofanat metil koga sadrže: Duofen, Funomil, Galofungin T, Privado, Prunus, Topsin Duofen plus, Sekvenca plus, Postulat dou, Antre plus, Sanus

    Herbicide:

Haloksifop P metil koga sadrže Gallant super, Halogeniks i Malibu

XVII Simpozijum o zaštiti bilja Srbije [11.11.2023]

   U organizaciji Društva za zaštitu bilja Srbije u periodu od 27. do 30. novembra 2023 godine, biće održan XVII Simpozijum o zaštiti bilja Srbije. prijava i registracija učesnika može se izvršiti putem do 25 novembra na stranici https://plantprs.org.rs/xvii-simpozijum-o-zastiti-bilja/ ili na tokom simpozijuma. 

    Tokom prepodneva biće održavana stručna predavanja, a popodne su prezentacije spoznora.

Analiza meteoroloških prilika tokom 2023. godine [31.10.2023]

Meteorološke prilike direktno utiču na poljoprivrednu proizvodnju. Vremenske prilike izmerene 2023. godine u Somboru uporedili smo sa periodom od 1948. do 2022. godine.

            U odnosu na višegodišnji prosek, temperatura tokom prvih devet meseci 2023. godine bila je mnogo viša. U januaru je to bilo za čak 5,3OC  više od proseka, u februaru za 2,6 OC, u martu za 3,1 OC; u maju za 0,4 OC , u junu za 0,9 OC; u julu i avgustu za 2,6 OC  i u septembru za 4,6 OC. Samo tokom aprila je izmerena srednja temperatura niža od proseka i to za 0,6OC. Prvih devet meseci su u proseku bili topliji za 2,4 OC!

            U odnosu na prosečnu visinu padavina: januar, februar, april i avgust su imali više padavina, a mart, maj, jun, jul i septembar manje padavina. Kada se saberu visine padavina, u proseku padne 456.3mm padavina, a tokom 2023. godine je palo svega 373mm. Znači ukupno je palo 83mm padavina niže od proseka. Najniže padavine su zabeležene tokom juna svega 13mm (65mm manje od proseka), marta 18mm (16mm manje od proseka) i tokom jula 29mm (38mm manje od proseka).

           Kiše tokom aprila i maja su stvorile pogodne uslove za prouzrokovače gljivičnih bolesti. Plamenjača se pojavila intenzivno na usevima krompira, vinove loze, paradajza, luka… Pegavosti, rđe, plesnivosti klasa na strnim žitima. Krastavosti na jabukama i kruškama.

            Leto je bilo izuzetno toplo pa su promene vremena često bile praćene lokalnim vremenskim neprilikama. Više nego ikad do sada osetila se snaga letnjih oluja koje su stvarale jezera od njiva, čupale protivgrade mreže u voćarstvu, a grad je lokalno bio tako intenzivan da se posle njega nije moglo prepoznati koji usev ja pre oluje bio na njivi.

            Svaki čovek bi morao da se zapita šta može da uradi da bi se klimatske promene zaustavile

XIV Simpozijum entomologa Srbije sa međunarodnim učešćem [10.09.2023]

     U Novom Sadu na Poljoprivrednom fakultetu od 13. do 16. septembra biće održan XIV Simpozijum entomologa Srbije sa međunarodnim učešćem u organizaciji Entomološkog društva Srbije. 

     Prvog dana Simpozijuma, biće prezentovani radovi o prirodnim neprijateljima stenica (Halyomorpha halys), štitastih vaši te novim saznanjima o biologiji i suzbijanju vrsta koje su značajne za biljnu proizvodnju, ali i druge teme.

Otvaranje je zakazano u 10. časova, a program 13. septembra 2023. godine je sledeći: 

10:15-10:35 Francesco Tortorici, Luciana Tavella: CLASSICAL BIOLOGICAL CONTROL OF HALYOMORPHA HALYS AND DROSOPHILA SUZUKII: RESULTS OF NATIONAL ACTIONS AND SITUATION IN ITALY ž

10:35-10:50 Marina Dervišević, Aleksandar Stojanović, Draga Graora: DIVERZITET PARAZITOIDA ŠTITASTIH VAŠI (HEMIPTERA: COCCIDAE) U SRBIJI

10:50-11:05 Korana Kocić, Anđeljko Petrović, Alf Tore Mjǿs, Željko Tomanović: FAUNA PARAZITOIDNIH OSA NORVEŠKE (HYMENOPTERA: BRACONIDAE: APHIDIINAE): NOVE VRSTE ZA NORVEŠKU I POTENCIJALNO NOVE VRSTE ZA NAUKU

11:05-11:20 Marija Milošević, Aleksandar Stojanović, Draga Graora: DIVERZITET ENTOMOFAGA PULVINARIA VITIS (L.) (HEMIPTERA: COCCIDAE) U VINOGRADU SA I BEZ PRIMENE INSEKTICIDA

11:20-11:35 Aleksandra Konjević, Sandra Senji, Francesco Tortorici, Luciana Tavella: PRELIMINARNO ISTRAŽIVANJE PRIRODNIH NEPRIJATELJA STENICA U SRBIJI

11:35-11:50 Maja Lazarević, Aleksandra Trajković, Saša S. Stanković, Marijana Ilić Milošević, Darija Milenković, Vladimir Žikić: PRELIMINARNO ISTRAŽIVANJE ROD MICROGASTER LATREILLE (HYMENOPTERA: BRACONIDAE: MICROGASTRINAE) U SRBIJI

12:30-12:45 Ankica Sarajlić, Ivana Majić, Toni Kujundžić, Mato Drenjančević: PREGLED STANJA VRSTE SCAPHOIDEUS TITANUS NA PODRUČJU VINOGORJA SRIJEM U REPUBLICI HRVATSKOJ

12:45-13:00 Jelena Jović, Oliver Krstić, Tatjana Cvrković, Miljana Jakovljević, Slavica Marinković, Milana Mitrović, Ivo Toševski: INVAZIVNE VRSTE CIKADA (HEMIPTERA: AUCHENORRHYNCHA) U SRBIJI I VEKTORSKI ZNAČAJ U PRENOŠENJU FITOPLAZMI

13:00-13:15 Aleksandra Ignjatović Ćupina, Mihaela Kavran, Dušan Petrić, Jeremy Bouyer, Arianna Puggioli, Romeo Bellini, Wadaka Mamai, Sara Opačić, Sara Šiljegović, Nemanja Avrić, Miloš Petrović, Zoran Francuski, Dragan Dondur, Uroš Vlajkov, Dragana Radulović, Stefan Stefanović: TEHNIKA STERILNIH INSEKATA U SUZBIJANJU AZIJSKOG TIGRASTOG KOMARCA U SRBIJI: PRVA ISKUSTVA I PERSPEKTIVE

13:15-13:30 Ivan Fijat, Nikola Laćarac, Aleksandra Ignjatović Ćupina, Dušan Petrić, Mihaela Kavran: GONOTROFIČKI CIKLUS I FEKUNDITET AZIJSKOG TIGRASTOG KOMARCA, AEDES ALBOPICTUS U SRBIJI (DIPTERA: CULICIDAE)

13:30-13:45 Željko Milovac, Snežana Pešić, Filip Franeta: PROMENA VREMENA POJAVE MALE I VELIKE REPIČINE PIPE U USEVU ULJANE REPICE

15:30-15:45 Ádám Egri, Ádám Mészáros, György Kriska, József Fail: DEVELOPING MANAGEMENT METHODS OF THE BROWN MARMORATED STINK BUG (BMSB), HALYOMORPHA HALYS

15:45-16:00 Jovan Dobrosavljević, Čedomir Marković: VERTIKALNA DISTRIBUCIJA LISNIH MINERA LIŠĆARSKIH DRVENASTIH VRSTA SRBIJE

16:00-16:15 Aleksandra Đorđević, Marija Miličić, Tamara Tot, Laura Likov, Ana Stefanović Grković, Sonja-Mudri Stojnić, Snežana Radenković: EFIKASNOST RAZLIČITIH METODA U MONITORINGU OSOLIKIH MUVA (DIPTERA: SYRPHIDAE) SRBIJE

16:15-16:30 Ivana Lalićević, Svjetlana Janković Šoja, Anđa Radonjić: UTICAJ RAZLIČITIH SORTI PŠENICE I NJIHOVIH MEŠAVINA NA RAZVIĆE RHOPALOSIPUM PADI (HEMIPTERA: APHIDIDAE

17:15-17:30 Jovana Raičević, Jovana Bila Dubaić, Aleksandar Ćetković, Milan Plećaš: EFEKAT POLUPRIRODNE IVICE POLJA NA BROJNOST OPRAŠIVAČA I PRINOS ULJANE REPICE

17:30-17:45 Aleksandra Trajković, Saša S. Stanković, Marijana Ilić Milošević, Maja Lazarević, Darija Milenković, Iva Stojanović, Vladimir Žikić: POVRATAK SVILENE BUBE: PERSPEKTIVE U OPTIMIZACIJI LABORATORIJSKOG UZGOJA

17:45-18:00 Nenad Zarić, Robert Brodschneider, Ljubiša Stanisavljević, Walter Goessler: IZBEGAVANJE APSORPCIJE TOKSIČNIH METALA KOD RADILICA MEDONOSNE PČELE (APIS MELLIFERA)

18:00-18:15 Aleksandra Trajković, Đurađ Milošević, Iva Stojanović, Vladimir Žikić: PRIMENA FUZZY LOGIKE U MATRICAMA MORFOLOŠKO-FUNKCIONALNIH ATRIBUTA VISOKO KRIPTIČNIH EGZOFITOFAGNIH GUSENICA

Kotizacija za Simpozijum je 4000 dinara, a kontakt za uplate je entomolosko@gmail.com

Zaštita maline od bolesti [29.06.2023]

    Stalno vlaženje pogoduje razvoju bolesti. Pošto je berba u toku, preporučuje se zaštita sa: Serifel 0,5 kg/ha ili Serenade Aso 8 L/ha ili Botrix B 0,2% koji nemaju korencu ili sa karencom od 7dana: Aserija 1,1 L/ha ili FLux 1,1 L/ha ili Mili 1,5 kg/ha. Radi podizanja imuninteta maline protiv bolesti bilo koji od navedenih treba koristiti u kombinaciji sa Fosfivell Cu 3 L/ha ili Trafos K 3 L/ha.

Zaštita malina [19.05.2023]

    Maline su u fazi intenzivnog porasta. Preporuka je da se uradi zaštita sa: Amaline flow 2,5 L/ha Quadris top 1 L/ha ili Teatar plus 1 L/ha. Na sortama gde je počelo cvetanje dodati i Pehar 2 L/ha ili Pirinej 2 L/ha ili Pyrus 2 L/ha.

Analiza meteoroloških uslova tokom 2022. godine [04.11.2022]

Meteorološke prilike tokom 2022. godine su se po mnogo čemu razlikovale od prosečnih godina. Da bi videli razlike, vremenske podatke za Sombor iz 2022. godine uporedili smo sa podacima za Sombor za period od 1948. do 2021. godine.

 Tokom prvih devet meseci 2022. godine, samo mart i april su bili hladniji od preseka i to za 0,4OC i 0,7OC. Svi ostali meseci su bili topliji. Januar je bio topliji za 2,5 OC, februar za čak 4,3 OC (!!!), maj za 2,4 OC, jun za 3 OC, jul i avgust za 3.2 OC i septembar za 0,9 OC. Period januar – septembar je bio u proseku topliji za 2 OC od prosečnih vrednosti.

Od 1948. godine, ovo je prva godina, da je tokom svakog od prvih osam meseci, mesečna visina padavina bila manja od proseka. Tokom januara je palo svega 9 mm, a prosek je 36mm. U februaru je palo 18mm a prosek je 35mm. Tokom marta svega 4 mm a prosek je 34mm.  Znači da tokom prosečne godine u prva tri meseca visina padavina bude 105 mm, a tokom 2022. godine je bila svega 31mm! Ipak ozimi usevi su bili dobro obezbeđeni vlagom, zahvaljujući činjenici da je u periodu oktobar, novembar, decembar 2021. godine visina padavina bila 210 mm a što je za 67 mm više od proseka koji za taj period iznosi 143mm.

April, maj i jun su bili sa visinom padavina 38, 56,8 i 67 mm što je za 21 mm niže od proseka. Suša je već počela da se oseti, a onda su usledili jul i avgust sa visinom padavina nižom za 47 i 15 mm od proseka. Kao posledica nižih padavina i nadprosečno visokih temperatura, jare biljke su na pojedinim poljima doslovce osušile. One biljke koje su preživele, doživele su strahoviti šok, od koga se nisu oporavile do kraja vegetacije.

Kišni septembar sa 112 mm padavina – 65 mm više od prosečnih, je spasio useve šećerne repe, ali suncokretu, kukuruzu i soji nije mnogo pomogao. Kod soje bi se moglo reći da je čak odmogao, jer se deo soja zazalenio i ponovo cvetao. Krajem oktobra trećina mahuna soje je istrulo, trećina mahuna je zrelo i počinje da se osipa, a trećina je zelena i čak ni uz desikaciju, niko ne može da prognozira kada će se zrna u njima osušiti. U voćarstvu i povrtarstvu, bez zalivanja proizvodnja je bila bez uspeha.

Braon mramorasta stenica [05.08.2022]

  Brojnost odraslih stenica je veoma visoka poslednjih nekoliko dana. Trenutno je u toku i masovno piljenje. Stenice se hrane na plodovima tako što ih ubadaju i sišu sokove. Ugoženi su zasadi leske, kasnijih sorti jabuka, krušaka, ali i kukuruz šećerac, breskva, dunja, soja, vinova loza.... Preporuka je da se narednih nekoliko dana uradi suzbijanje stenica sa: Kaiso 0,25 kg/ha ili Kozak 0,25 L/ha ili Lamdex 0,25 L/ha ili Karate zeon 0,25 L/ha.

   Obzirom na velike vrućine insekticidima se mogu dodati i Vellamin ili Delfam plus ili Wuxal Aminofol 2/ha.

Malina u intenzivnom porastu [03.05.2022]

   Malina je u fazi intenzivnog porasta. Prepourka je da se uradi zaštita zalivanjem sa: Ridomil gold 6.5 g na dužni metar ili Alijansa 6.5 g na dužni metar ili Leonida 15 mL na dućni metar.

a folijarno sa Amaline flow 0,25%.

16. kongres voćara i vinogradara Srbije sa međunarodnim učešćem [02.01.2022]

 

        Пољопривредни факултет Универзитета у Новом Саду, Департман а воћарство, виноградарство, хортикултуру и пејзажну архитектуру и Научно воћарско друштво Србије организују 16. конгрес воћара и виноградара Србије са међународним учешћем, који ће се одржати од 28. фебруара до 3. марта 2022. године. Детаљне информације можете видети ако кликнете овде.

       Рад Конгреса ће бити организован у виду усмених саопштења и постер презентација по следећим тематским целинама:

   o Генетика и оплемењивање воћака и винове лозе;

   o Физиологија и екологија воћака и винове лозе;

   o Агротехника воћака и винове лозе;

   o Технологија производње садног материјала воћака и винове лозе;

   o Заштита воћака и винове лозе; oБерба, чување и технологија прераде воћа и грожђа

Analiza vremenskih prilika 2021. godine [29.11.2021]

Za nama je još jedna vegetacija. Sa stanovišta meteoroloških prilika, još jedna godina sa većim brojem ekstremnih, neuobičajenih pojava. Da bi to videli, vremenske podatke za Sombor iz 2020. godine uporedili smo sa podacima za period od 1948. do 2020. godine.

Januar i februar 2021. godine su bili mnogo topliji i to za 3,4 i 3.6 OC u odnosu na prosečne vrednosti. Usledio je mart, koji je bio hladniji za samo 0,1 OC, pa april hladniji za čak 1.7 OC od proseka i maj koji je po temperaturi bio potpuno isti višegodišnjoj srednjoj vrednosti za maj. Jun a posebno jul su bili topliji od proseka i to za 2.1 i čak 2.9 OC od proseka. Nakon jula 2012. godine kada je izmerena prosečna temperatura od 25,1OC, jul 2021. godine sa prosečnom temperaturom od 24,5OC je drugi najtopliji jul od 1948 godine, od kada imamo podatke o temepraturama u Somboru. I avgust i septembar su bili topliji i to za 0,8 OC i 1.3 OC. Usledio je oktobar koji je bio 0.6 OC hladniji od proseka.

Mesečna količina padavina je tokom januara i februara bila viša od proseka za 40 odnosno 8 mm. Usledili su mart, april, maj i jun sa malo nižim padavinama u odnosu na prosek i to za 7, 9, 7 i 4 mm. Usledio je jul sa 58 mm i avgust sa 13mm višim padavinama od proseka. Zatim je tokom septembra bilo čak 38 mm padavina niže od proseka i na kraju imamo oktobar sa 38mm padavina više od proseka.

Znači da je vegetacija krenula sa dosta povoljnim uslovima vlage u zemljištu, koja se polako trošila u aprilu, maju i junu mesecu. U junu se nedostatak vlage počeo značajno osetiti. Ječam je sa prinosima bio zato dobar, a pšenica je već počela da pati usled suše i prinosi su pali ispod očekivanih u kratkom roku pred žetvu. Jari usevi posejani na vreme i u dobroj kondiciji su uspeli da dobro podnesu visoke temperature u junu mesecu. Oni su sačekali kiše u julu u dobroj kondiciji, dok su kasniji rokovi setve značajnije počeli da zaostaju u porastu.

 Značajnija količina kiša u julu je spasila useve, pa su biljke dobro podnele veoma toplo vreme tokom jula i kasnije avgusta koji je imao dobru količinu padavina. Septembar je bio veoma suv i topao, pa se to odrazilo na setvu uljane repice za narednu sezonu. Valjalo bi napomenuti i veoma vlažan oktobar koji je pomerio setvu većeg dela pšenice u kraj oktobra. Koliko će se to odraziti na narednu godinu zavisiće od vremena tokom zimskih meseci.

Vegetacioni period 2021. godine je bio za 0,7OC topliji od proseka i sa 51mm padavina više od proseka. Najvažnije je da je ekstremno topao jul bio praćen visokim padavinama, pa većina useva je manje više uspela normalno da završi vegetaciju. Lokalno gde nije palo ovoliko padavina i na kasnije posejanim njivama, podbačaj prinosa je bio katastrofalan. Prinosi na kasnije posejanim njivama, na kojima nije pala navedena količina padavina, čak ni uz povećane cene poljoprivrednih proizvoda nisu mogle da donesu finansijsku dobit velikom broju proizvođača.

SmAgTech Expo [14.11.2021]

  16. i 17. novembra 2021. godine biće održan virtuelni sajam SmAgTech Expo (Smart Agricultur Technology). Na sajmu će biti reči o upotrebi informacionih, pamtnih tehnologija u poljoprivredi. Ukoliko želite da prisustvujete prijavite sa na: SmAgTechExpo.viralerasmus.org

Pogledajte detalje na instagramu https://www.instagram.com/smagtech_expo 

Zaštita voćaka i vinove loze pre zime [11.11.2021]

     Jutarnji mrazevi utiču da lišće kod većine voća opada. Preporuka je da se voće i vinova loza tokom nekoliko narednih dana zaštiti sa: Champ DP ili Cuprozin ili Nordox 75WG ili CuproCaffaro 50WP ili Everest ili Neoram ili Bakarni oksihlorid 50 u preporučenim koncentracijama.

Panel: Sredstva za zaštitu bilja u Srbiji i kako ih (zlo)upotrebljavamo [05.11.2021]

     U organizaciji Privredne komore Srbije i Fondacije Ana i Vlade Divac, održaće se panel: Sredstva za zaštitu bilja u Srbiji i kako ih (zlo)upotrebljavamo 9. novembra 2021. godine sa početkom u 11 časova.

   Na panelu će dr Goran Malidža izneti rezultate istraživanja ponašanja korisnika sredstava za zaštitu bilja u Republici Srbiji.

   Moderator panela je: Dejan Jovanović, urednik portala Agromedia

 Uvodna obraćanja će održati: 

Aleksandar Bogićević, pomoćnik ministra, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (TBC)

Aleksandar Bogunović, sekretar Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju, Privredna komora Srbije i

Ana Košel, direktorka, Fondacija Ana i Vlade Divac

  

Učestvovanje i diskusija učesnika panela- postavljanje pitanja uživo i online idu preko Zoom platforme. Prijava događaja se vrši na adresi https://bit.ly/3pY8riY 

Pitanja za sekciju diskusije možete poslati na email adresu intern1@divac.com , ili postaviti direktno u chat-u tokom trajanja prezentacije

Magen Kać - agencija za savete u poljoprivredi [02.06.2021]

   Nedavno je u Kaću proradio Magen Kać. U pitanju je preduzetnica, agencija za davanje saveta u poljoprivredi. 

   Primenom savremenih laboratorijskih metoda i izlascima na teren, vrši se savetovanje tokom proizvodnje i skladištenja koje omogućava smanjivanje troškova proizvodnje i smanjenje gubitaka prilikom skladištenja. Obavlja se utvrđivanje bolesti, štetočina i korova u biljnoj proizvodnji i daju smernice za njihovo suzbijanje. Saveti se daju u skladu sa dobrom poljoprivrednom praksom, kako bi se biljke zaštitile sa što manjim uticajem na životnu sredinu i ugrožavanje zdravlja ljudi.

   Informacije možete dobiti na telefon 066 - 51 36 878 ili na poljomagen@gmail.com 

XVI savetovanje o zaštiti bilja Srbije [14.02.2021]

  XVI savetovanje o zaštiti bilja Srbije biće održano u hotelu Palisad od 22-25. februara 2021. godine. Prijava i program Savetovanje mogu se naći na sajtu Društva https://plantprs.org.rs/rs.

    Predviđeno je strogo pridržavanje epidemioloških mera protiv CoVid-19 tokom održavanja savetovanja.

Naručivanje feromonskih klopki za 2021. godinu [13.01.2021]

 

    Svi koji žele da obezbede potrebne količine feromona i klopki za 2021. godinu, potrebno je da pošalju potrebe do 5. februara na mejl vajgandd@sbb.rs ili se jave na telefon 063326772 Dragan

    Mamci za koje postoji mogućnost nabavke su sledeći:

Rod                  Vrsta              narodno ime                           preporučeni model klopke

Tuta                  absoluta         paradajzov moljac                   feromon            RAG

Meligetes          aeneus            repičin sjajnik                         feromon            VARb3z+

Clysia               ambiguella      grožđani moljac                       feromon            RAG

Helicoverpa      armigera          pamukova sovica                    feromon             VARL+

Ceutorhynchus  assimilis          rilaš kupusne mahune             mirisni mamak   KLP+

Ceutorhynchus quadridens       mali kupusov rilaš – pipa         mirisni mamak   KLP+

Ceutorhynchus napi                 veliki repičin rilaš - pipa           mirisni mamak   KLP+

Lithocolletis     blancardella      miner mramornih mina            feromon             RAG

Lobesia             botrana          grožđani moljac                      feromon              RAG

Mamestra         brassicae         kupusna sovica                      feromon              VARL+

Rhagoletis        cerasi, cingululata  muva višnje i trešnje        mirisni mamak     PALz

Sitotroga           cerealella        žitni moljac                           feromon              VARL+

Rhagoletis completa       NOVO       orahova muva                 mirisni mamak      PALz

Lithocolletis     corylifoliella       miner belih mina                   feromon               RAG

Cossus              cossus             drvotočac                             feromon               VARb3

Xyleborus         dispar PALX      voćni sipac - potkornjak         lepljiva klopka       PALX

Grapholita        funebrana         šljivin smotavac                    feromon               RAG

Halyomorpha      halys  NOVO   braon mramorasta stenica      komplet                Trécé

Pandemis          heparana         smotavac lisnih pupova           feromon              RAG

Epicometis       hirta                 rutava buba                           mirisni mamak     VARb3k

Plodia              interpunctella    bakrenasti moljac                   feromon              VAR

Anagasta          kuehniella        brašneni moljac                      feromon              VARL

Anarsia             lineatella         breskvin moljac                      feromon              RAG

Plutella             maculipennis NOVO       kupusni moljac         feromon               RAG

Hoplocampa     minuta, flava     šljivine ose                           lepljiva ploča        PALf

Grapholita        molesta            breskvin smotavac                 feromon              RAG

Synanthedon     myopaeformis  jabukov staklokrilac               feromon               RAG

Ostrinia            nubilalis           kukurzni plamenac                mirisni mamak      VARL+

Agriotes           obscurus/ lineatus skočibube (žičari)              feromon               Yf

Cameraria         ohridella          miner kestena                       feromon               VARL+

Phthorimaea     operculella       krompirov moljac                   feromon               RAG

Adoxophyes     orana               smotavac pokožice ploda         feromon              RAG

Cydalima          perspectalis     šimširov moljac                      feromon               VARL

Archips            podana            mrki smotavac                        feromon               RAG

Cydia               pomonella       jabučni smotavac                    feromon               RAG

Bothinoderes    punctiventris   repina pipa                             feromon                TAL

Zeuzera            pyrina             granotočac                             feromon               VARb3

Cydia                pyrivora          kruškin smotavac                   feromon                RAG

Delia                radicum  NOVO kupusna muva                       mirisni mamak      KLP+

Agriotes           rufipalpis NOVO skočibuba (žičar)                   feromon                Yf

Leucoptera       scitella             miner okruglih mina                feromon                RAG

Agriotes           sputator   NOVO      skočibuba                        feromon                Yf

Synatedon        tipuliformis NOVO      staklokrilac                   feromon                RAG i VARs+

Agriotes           ustulatus    NOVO       skočibuba (žičar)    feromonski i mirisni mamak  VARb3

Synantedon       vespiformis      staklokrilac                           feromon                RAG i VARs+

Diabrotica        virgifera            kukuruzna zlatica                  feromon                 PAL

    Više o feromonima pročitajte ovde.

Meteorološke prilike tokom vegetacije 2020. godine [18.10.2020]

Za nema je još jedna vegetacija. Sa stanovišta meteoroloških prilika, još jedna godina sa većim brojem ekstremnih, neuobičajenih pojava. Da bi to prikazali, podatke za Sombor iz 2020. godine uporedili smo sa podacima od 1948. do 2019. godine.

Prva četiri meseca: januar, februar, mart i april bili su topliji od proseka. Posebno se tu istakao februar koji je bio čak za 5.3OC topliji od proseka. Samo je februar 2016. godine bio topliji od februara ove godine! Nakon toga je usledio maj koji je za 0,4OC bio hladniji od prosečnih vrednosti. Ovakav mesečni podatak ne pokazuje dovoljno jasnu sliku temperature u maju. Međutim ako se prisetimo ovog maja, setićemo se da smo morali paliti grejanje po kućama sve do kraja maja. To je zato jer je poslednja dekada u maju bila za 2,5OC hladnija od prosečnih vrednosti za maj!

Za jun možemo reći da je bio oko prosečnih temperaturnih vrednosti, jer bio toliji za svega 0,5OC od proseka. Jul, avgust i septembar su bili značajno topliji od proseka: jul za 1.3 OC, avgust za 2.9 OC a septembar za 2.7 OC, a to se jasno vidi i na grafikonu u prilogu.

Period april – avgust je bio topliji za 1,2OC od prosečnih vrednosti.

Što se tiče padavina, januar je počeo sa 17mm padavina niže od prosečnih vrednosti. Zatim su usledili februar i mart sa +8 odnosno +5 mm više od proseka. Na osnovu ovog za period januar mart se može zaključiti da su vrednosti vlage bile uobičajene. Usledio je april sa 35mm padavina niže od proseka a onda i maj sa 26mm padavina niže od proseka. Tokom juna visina padavina je bila 114 mm odnosno 37mm padavina više od proseka. To nije u potpunosti nadoknadilo manjak vlage, ali biljke su bile u dobroj kondiciji. U julu je visina padavina bila 61mm odnosno samo 6 mm niže od proseka pa se dobra kondicija biljaka nastavila. Avgust je imao visinu padavina od 82 mm što je za 28mm više od prosečnih vrednosti. Biljke su se držale dobro sve do kraja avgusta kada je tri – četiri dana temperatura prešla 34OC i prekinula normalno otpuštanje vlage iz zrna kukuruza i soje.

Period april – avgust je imao 2,7mm niže padavine od prosečnih vrednosti.

Ako se u obzir uzme da je isti period bio topliji za 1,2OC i da je raspored padavina bio neujednačen, 2020. godina može se oceniti kao blago nepovoljna za razvoj gajenih biljaka.

Knjiga Sredstva za zaštitu bilja u Srbiji 2020 godine u prodaji [02.03.2020]

     Od strane izdavača iz Sombora, firme Agroprotekt doo, u prodaju je ušla knjiga Podaci o Sredstvima za zaštitu bilja u Srbiji 2020. godine, autora dr Dragana Vajganda i Nemanje Raića.

   Knjiga sadrži pregled preko 950 sredstva za zaštitu bilja koji će se naći u prodaji 2020. godine. U odnosu na knjigu o Sredstvima za zaštitu bilja u 2019. godini, nova knjiga sadrži podatke o oko 60 preparata koji su prvi put registrovani tokom prošle godine. Takođe tu su i podaci o proširenju dozvola za korištenje kod 50tak preparata. U knjigu nisu uneti podaci o oko 120 registrovanih prepatara čiji nosioci registracija nisu više aktivna privredna društva. U knjigu nisu uneti podaci za oko 150 registrovanih preparata koje zastupnici ili distributeri ne planiraju da uvoze tokom ove godine.

   Sredstva su poređana po azbučnom redosledu imena preparata, pa se sredstva lako mogu pronaći u knjizi. Za svako sredstvo u knjizi su podaci o formulaciji sredstva, naziv i količina aktivne materije, pripadnost aktivne materije po komitetima rezistencije, otrovnost preparata za pčele, podatak o radnoj karenci, mestu primene, nameni, dozi ili koncentraciji primene i karenci.

    Osim podataka o pojedinačnim preparatima knjiga sadrži i nekoliko pregleda podataka koji su sadržani kod pojedinačnih preparata. Tu je pregled proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja. Veoma je koristan i pregled aktivnih materija herbicida sa uticajem na plodored. Naredni je pregled preparata po mestu primene, odnosno biljnoj vrsti ili zasadu gde je preparat registrovan. Osim imena preparata ovaj pregled sadrži i podatak o karenci, vremenu koje treba da prođe od primene do žetve.

   Rezistencija - otpornost štetnih organizama je pojava koja se sve češće javlja kod insekata, gljiva i korova. Knjiga sadrži pregled aktivnih materija po mehanizmima delovanja, jer ukoliko je neki organizam razvio odpornost prema nekom sredstvu, ni druga sredstva koja imaju aktivnu materiju iz iste grupe po mehanizmu delovanja neće imati nikakvo delovanje na njega. Kod nas uputstva za upotrebu pesticida na sebi ne nose oznaku mehanizma delovanja pa je ovo korisna informacija za sve korisnike pesticida. U ovom pregledu je dat i podatak o datumu do koga aktivna materija trenutno ima odobrenje za korištenje u Evropskoj uniji. Poslednji je pregled preparata po aktivnim materijama, gde su za svaku aktivnu materiju navedeni preparati koji je sadrže i količina aktivne materije u preparatu.

     U knjizi se nalazi i deo sredstava za ishranu bilja i oplemenjivači zemljišta koji prema naučnim istraživanjima mogu imati određenu ulogu i u zaštiti bilja. Takođe tu su i podaci o preparatima koji sadrže žive organizme, prirodne neprijatelje koje možemo nabaviti na tržištu Srbije.

  

    Obim knjige je 373 strane, a izgled svih poglavlja može se videti na http://agroprotekt.leptiri.co.rs/knjige/sredstva.htm

    Cena knjige je 1920 dinara + troškovi slanja (oko 300) dinara i može se naručiti na vajgandd@sbb.rs ili na telefon 063 11 838 00. 

Meteorološke prilike 2019. godine [29.12.2019]

            Vremenske prilike tokom svake pojedinačne godine su priča za sebe. Poljoprivredna proizvodnja u Vojvodini u najvećoj meri odvija se na otvorenom polju, bez navodnjavanja i zato jako zavisi od vremenskih uslova.  Brzo prilagođavanje proizvođača postojećim uslovima neophodno je da bi proizvodnja bila uspešna. Podaci za 2019. godinu u Somboru upoređeni su sa podacima za period od 1955. do 2018. godine.

            Na grafikonu temperatura i padavina vidi se da je godina počela kao sušna. Od januara do juna, tokom svih meseci je visina padavina bila niža od proseka. Tokom prvih pet meseci palo je 82 litre kiše po kvadratnom metru manje nego što je to uobičajeno! U istom periodu temperature tokom svih meseci su bile više u odnosu na prosek i to od 0,8OC u januaru do čak 3,9OC u martu. Nije čudno što je ovo posle marta 2018. godine, natopliji mart od kada imamo podatke.

            Nastavak godine je doneo topliji april (za 2,2OC) a zatim maj koji je bio hladniji za 1,7OC u odnosu na prosek. Da se potsetimo, bio je ovo maj tokom kog je grejanje kuća radilo punom parom. Svi naredni meseci su bili topliji od proseka: jul za 0,8OC, jun za 1,8 OC, avgust za čak 2.8 OC i septembar za 1.9OC. Sve navedene temperature praćene su padavinama manjim od proseka osim u junu, tokom koga je palo čak 56 mm padavina više od proseka i u septembru tokom kog je palo 10mm padavina više od proseka.

            Poslednjih godina su povećane temperature bile praćene povećanom visinom padavina. Ove godine od januara do sepembra palo je 26mm padavina niže od proseka. Pri tome temperauta je bila viša za 1,8OC ! Tako da bi se moglo reći da su biljke bile u stalnom stresu.

          Najveći uticaj vreme u ovoj vegetaciji je imalo na strnine i uljanu repicu, koje su jako patile od nedostatka vlage tokom zime. Pšenice u martu su izgledale kao što prosečnih godina izgledaju u decembru! Bokorenje kasnije posejanih strnina je skoro potpuno izostalo. Obzirom da se sada gaje sorte koje da bi dale visok prinos traže dobro bokorenje, očekivanje da će prinosi biti umanjeni se i ostvarilo. Hektolitri zrna su bili uglavnom loši, pa je na mnogim njivama pšenica izgledala kao urodica a uljana repica kao mak. Soja i kukuruz su se dugo dobro držali, ali je nedostatak vlage uslovio da zrna prinudno sazre, pa su prinosi u proseku na kraju ipak bili značajno umanjeni. Lokalno dobre prinose donela su područja koja su imala sreću da dobiju jedan ili dva pljuska više, jer je to značilo da su dobili 50 do 80 mm padavina više od okoline.

Knjiga Podaci o sredstvima za zaštitu bilja u Srbiji 2019. godine [15.03.2019]

Od strane izdavača iz Sombora, firme Agroprotekt doo, u prodaju je ušla knjiga Podaci o Sredstvima za zaštitu bilja u Srbiji 2019. godine, autora dr Dragana Vajganda i Nemanje Raića.

   Knjiga sadrži pregled preko 950 sredstva za zaštitu bilja koji će se naći u prodaji 2019. godine. U odnosu na knjigu o Sredstvima za zaštitu bilja u 2018. godini, nova knjiga sadrži podatke o oko 40 preparata koji su prvi put registrovani tokom prošle godine. Takođe tu su i podaci o proširenju dozvola za korištenje kod 40tak preparata. U knjigu nisu uneti podaci o oko 90 registrovanih prepatara čiji nosioci registracija nisu više aktivna privredna društva. U knjigu nisu uneti podaci za oko 150 registrovanih preparata koje zastupnici ili distributeri ne planiraju da uvoze tokom ove godine.

   Sredstva su poređana po azbučnom redosledu imena preparata, pa se sredstva lako mogu pronaći u knjizi. Za svako sredstvo u knjizi su podaci o formulaciji sredstva, naziv i količina aktivne materije, pripadnost aktivne materije po komitetima rezistencije, otrovnost preparata za pčele, podatak o radnoj karenci, mestu primene, nameni, dozi ili koncentraciji primene i karenci.

    Osim podataka o pojedinačnim preparatima knjiga sadrži i nekoliko pregleda podataka koji su sadržani kod pojedinačnih preparata. Tu je pregled proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja. Veoma je koristan i pregled aktivnih materija herbicida sa uticajem na plodored. Naredni je pregled preparata po mestu primene, odnosno biljnoj vrsti ili zasadu gde je preparat registrovan. Osim imena preparata ovaj pregled sadrži i podatak o karenci, vremenu koje treba da prođe od primene do žetve.

   Rezistencija - otpornost štetnih organizama je pojava koja se sve češće javlja kod insekata, gljiva i korova. Knjiga sadrži pregled aktivnih materija po mehanizmima delovanja, jer ukoliko je neki organizam razvio odpornost prema nekom sredstvu, ni druga sredstva koja imaju aktivnu materiju iz iste grupe po mehanizmu delovanja neće imati nikakvo delovanje na njega. Kod nas uputstva za upotrebu pesticida na sebi ne nose oznaku mehanizma delovanja pa je ovo korisna informacija za sve korisnike pesticida. U ovom pregledu je dat i podatak o datumu do koga aktivna materija trenutno ima odobrenje za korištenje u Evropskoj uniji. Poslednji je pregled preparata po aktivnim materijama, gde su za svaku aktivnu materiju navedeni preparati koji je sadrže i količina aktivne materije u preparatu.

     U knjizi se nalazi i deo sredstava za ishranu bilja i oplemenjivači zemljišta koji prema naučnim istraživanjima mogu imati određenu ulogu i u zaštiti bilja. Takođe tu su i podaci o preparatima koji sadrže žive organizme, prirodne neprijatelje koje možemo nabaviti na tržištu Srbije.

   Knjiga je posvećena dr Marku Injcu, doajenu zaštite bilja.

 

    Obim knjige je 380 strana, a izgled svih poglavlja može se videti na http://agroprotekt.leptiri.co.rs/knjige/sredstva.htm

    Cena knjige je 1920 dinara + troškovi slanja (oko 250) dinara i može se naručiti na vajgandd@sbb.rs ili na telefon 063 11 838 00. 

Ozima sovica - Agrotis segetum pojava 2018. godine i prognoza za 2019. godinu [03.12.2018]

            Ozima sovica je tokom 2018. godine bila prisutna u tri generacije. Leptiri prve generacije su bili prisutni od 01. maja do 01. juna. Leptiri su hvatani sa kraćim pauzama u letu, najčešće po jedan do dva primerka za noć. Maksimum leta je zabeležen samo u Somboru 11. maja, kada je zabeleženo pet leptira za noć. Nakon ovog perioda zabeležena su još dva leptira 13. juna i jedan 19. juna u Čelarevu. Tokom leta prve generacije je zabeleženo 37 leptira u Somboru i 23 u Čelarevu. To je oko 20% veća brojnost u odnosu na predhodni desetogodišnji period.

            Druga generacija je bila prisutna od 03. jula do 20. avgusta. Hvatano je po jedan do tri primerka za noć, sa kraćim i dužim pauzama u letu, pa se maksimum leta ne može uočiti. U Somboru je zabeleženo 18, a u Čelarevu 28 leptira.

            Treća generacija je bila prisutna od 26. avgusta do 19. oktobra. Za noć je hvatano uvek po jedan do dva primerka, a let je na oba lokaliteta imao kraće i duže pauze u letu. U Somboru je zabeleženo 13 a u Čelarevu 20 leptira treće generacije.

            Pojava leptira prve generacije je bila u uobičajeno vreme. Međutim brojnost je porasla brže nego što je to uobičajeno. Druga generacija je počela sa letom pet do 10 dana ranije nego što je to uobičajeno. Brojnost druge generacije je bila veoma mala, pa se dinamika leta u Somboru gotovo ne uočava. U Čelarevu leptiri su bili brojniji, a najveća brojnost je zabeležena približno u uobičajeno vreme. Treća generacija je bila prisutna u uobičajeno vreme i bila je malobrojnija u odnosu na sada već uobičajenu brojnost leptira u ovom periodu godine.

            Tokom 2018. godine, nisu registrovane ekonomski značajne štete od gusenica ozime sovice u ratarstvu i povrtarstvu.

            Koeficijent generacije po Meszarosu u Somboru je manji od 1, a u Čelarevu veći od 1. Na osnovu koeficijenta generacije u Somboru i okolini očekuje se smanjenje brojnosti leptira prve generacije 2019. godine, a u okolini Čelareva povećanje brojnosti. Brojnost leptira u Somboru je četvorostruko manja u odnosu na prosečnu, a u Čelarevu dvostruko manja u odnosu na prosečnu. Zato smatramo da nije potrebno preduzimati mere zaštite kasno posejanih kukuruza, kao ni rasade paprike, paradajza, bostana i kupusa na kojima se gusenice prve generacije ozime sovice razvijaju.

Meteorološke prilike 2018. godine [08.10.2018]

     Iza nas je još jedna vegetacija. Vremenski uslovi su bili izuzetno topli. Vremenske podatke za mesto Sombor u kontinuitetu imamo za period od 1955. do 2018. godine, pa se dalja analiza odnosi na merno mesto u Somboru. Obzirom da je klima Vojvodine prilično ujednačena što se tiče temperatura, podaci daju stvarnu sliku za temperaturne uslove u celoj Vojvodini.

     Na grafikonu temperatura i padavina su prikazane srednje mesečne temperature za raniji period i tokom vegetacije 2018. godine. Vidi se da je su svi meseci bili značajno topliji u odnosu na višegodišnje vrednosti. April je bio topliji za čak 5.1OC; maj za čak 3,7OC, jun za 1,9OC, jul za 1,2OC, avgust za čak 3,6OC i septembar za čak 2,2 OC. U proseku ceo period je bio topliji za čak 2,9OC u odnosu na prosek. Ove cifre se možda čine male, ali ako se uzme u obzir da je višegodišnja prosečna temperatura u aprilu 11,5OC a da je tokom 2018. godine bila 16,6OC to je povećanje od preko 30%!!! Za maj je to povećanje iznosilo skoro 20%!!! Ceo vegetacioni period je bio topliji za više od 15%!

     Ove izuzetno visoke temperature pratio je veoma loš raspored padavina. U aprilu i maju zabeleženo je čak 46mm padavina manje u odnosu na prosek. Zahvaljujući dobroj zalihi padavina iz zime, tokom aprila ozime gajene biljke nisu patile od suše, ali je krajem maja suša značajno počela da utiče na prinose ovih biljaka. U junu, julu i avgustu je zabeležena mnogo veća visina padavina u odnosu na prosek za 57mm u junu, i 27mm u julu i agustu. Tokom septembra je zabeleženo 4 mm padavina manje u odnosu na prosečnu vrednost. Kada se u obzir uzme ceo period od aprila do septembra, vidi se da je palo 60,7mm više padavina od proseka. Posle veoma sušnog aprila i maja, jari usevi su imali dosta padavina u ključnom periodu za formiranje dobrih prinosa.

     Najveća razlika je nastala u ranijem sazrevanju soje, kruške, kukuruza, lešnika, sunokreta, pa čak i većine sorti jabuka u odnosu na prosečne vrednosti. Krompir je u periodu kada zahteva niže temperature bio izložen visokim temperaturama, pa su prinosi značajno niži. Od štetočina dominirale su toploljubive vrste kao što je pamukova (kukurzna) sovica. Kod većine vrsta leptira, koje mogu biti štetne je zabeležena treća generacija, iako je uobičajeno da imaju dve generacije godišnje.

Sakupljanje prazne ambalaže od pesticida [07.06.2018]

      Udruženje proizvođača SECPA na području Sombora, Apatina i Odžaka će uskoro vršiti prikupljanje ambalaže od upotrebljenih sredstava za zaštitu bilja.

11. juna Kupusina 8-9.30, Prigravica 10 - 11, Svilojevo 11.30-13.00 i Sonta 13.30-16.00 časova

12. juna Bački Breg 8-9.30, Bezdan 10-11, Sombor 11.30-14.00 i Stapar 14.30 - 16.00 časova

13. juna Riđica 8-9.00, Svetozar Miletić 9.30-11.00, Aleksa Šantić 13.30-14.30 i Kljajićevo 15-16 časova

14. juna Doroslovo 8-10.30, Srpski Miletić 11-12, Karavukovo 12.30-13.30, Deronje 14-15 časova

15. juna Bački Brestovac 8-9, Bački Gračac 9.30-11, Odžaci 11.30-12.30, Lalić 13-14, Ratkovo 15-16 časova.

          Ambalaža treba da je tri puta isprana odmah nakon pražnjenja da bi bila preuzeta i uništena tako da ne šteti okolini. 

     Pridružite se akciji kako bi živeli u bezbednom okruženju, bez opasnog otpada!

Više iinformacija možete dobiti u Poljoprivrednoj stručnoj službi u Somboru ili na sajtu SECPA

Aktuelna zaštita maline [16.05.2018]

Nestabilne vremenske prilike koje prouzrokuju povremenu kišu i povećanu vlažnost vazduha mogu dovesti do pojave prouzrokovača zaraze sive truleži plodova i ljubičaste pegavosti izdanaka maline. Maline se u zavisnosti od sortimenta i lokaliteta nalaze u fenofazi 30% cvetova prisutno do pojave plodova (BBCH 63-69) i u toj fazi je veoma osetljiva po pitanju ovih infekcija. Poljoprivrednim proizvođačima se preporučuje upotreba preparata: Luna Sensation 0,6-0,8L po hektaru ili Signum 1,5-1,8 kg po hektaru ili Linus 1,2-2L po hektaru.

Zaštita maline [29.04.2018]

Zavisno od lokaliteta i sortimenta, malina se nalazi u fenofazi razvoja cvetnih pupoljaka (BBCH 51-59).

Vizuelnim pregledom je ustanovljeno prisustvo eriofidne grinje lista (Phyllocoptes gracilis) pa se u cilju njenog suzbijanja preporučuju akaricidi: Kraft 1,8EW 0,075-0,1%, Vertimec 0,18EC 0,05-0,075%, Invert EW 0,1%, Amon 0,1% i Milbeknock 0,08-0,1%.

Takođe vizuelnim pregledom je ustanovljeno prisustvo malinine muve galice (Lasioptera rubi) pa se u cilju njenod suzbijanja preporučuju sledeći preparati: Karate Zeon 0,02%, Lamdex 0,02%.

U narednom periodu treba obaviti tretman protiv prouzrokovača bolesti sušenja izdanaka i uvenuća pupoljaka i rodnih grančica maline nekim od sledećih preparata: Globastar SC 0,075%, Teatar 0,01%, Qudris 0,075-0,1% ili Orius 25EW 0,075%.

U cilju zaštite pčela tretmane obaviti pre početka cvetanja i u večernjim časovima!

Aktuelna zaštita maline [15.03.2018]

Vizuelnim pregledom zasada maline sorte Vilamet, Meeker i Tulameen utvrđeno je da se ona nalazi, zavisno od sorte i lokaliteta u fenofazama od bubrenja pupoljaka do pupoljci pokazuju zelene vrhove (BBCH 03-09). U cilju smanjivanja infektivnog potencijala prouzrokovača bolesti sušenja izdanaka, ljubičaste pegavosti izdanaka (Didymella applanata), antraknoze, proizvođačima se preporučuje preventivni tretman čim vreme dozvoli nekim od sledećih preparata: Nordox 75WG 0,2%, Everest 0,4-0,5%, Neoram 37,5WG 0,3%, Vitra 40WG ili Cuprozin 35WP 0,35%

Knjiga Sredstva za zaštitu bilja u Srbiji 2018. godine [09.03.2018]

Od strane izdavača iz Sombora, firme Agrorpotekt doo, u prodaju je ušla knjiga Podaci o Sredstvima za zaštitu bilja u Srbiji 2018. godine, autora dr Dragana Vajganda i Nemanje Raića.

   Knjiga sadrži pregled preko 900 sredstva za zaštitu bilja koji će se naći u prodaji 2018. godine. U odnosu na knjigu o Sredstvima za zaštitu bilja u 2017. godini, nova knjiga sadrži podatke o oko 60 preparata koji su prvi put registrovani tokom prošle godine. Takođe tu su i podaci o proširenju dozvola za korištenje kod 50tak preparata. U knjigu nisu uneti podaci o oko 60 registrovanih prepatara čiji nosioci registracija nisu više aktivna privredna društva. Takođe nisu uneti podaci ni za oko 200 preparata koje zastupnici ili distributeri ne planiraju da uvoze tokom ove godine.

    Sredstva su poređana po azbučnom redosledu imena preparata, pa se sredstva lako mogu pronaći u knjizi. Za svako sredstvo u knjizi su podaci o formulaciji sredstva, naziv i količina aktivne materije, pripadnost aktivne materije po komitetima rezistencije, otrovnost preparata za pčele, podatak o radnoj karenci, mestu primene, nameni, dozi ili koncentraciji primene i karenci.

    Osim podataka o pojedinačnim preparatima knjiga sadrži i nekoliko pregleda podataka koji su sadržani kod pojedinačnih preparata. Tu je pregled proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja. Veoma je koristan i pregled herbicida sa uticajem na plodored. Naredni je pregled preparata po mestu primene, odnosno biljnoj vrsti ili zasadu gde je preparat registrovan. Osim imena preparata ovaj pregled sadrži i podatak o karenci, vremenu koje treba da prođe od primene do žetve.

   Rezistencija - otpornost štetnih organizama je pojava koja se sve češće javlja kod insekata, gljiva i korova. Knjiga sadrži pregled aktivnih materija po mehanizmima delovanja, jer ukoliko je neki organizam razvio odpornost prema nekom sredstvu, ni druga sredstva koja imaju aktivnu materiju iz iste grupe po mehanizmu delovanja neće imati nikakvo delovanje na njega. U ovom pregledu je dat i podatak o datumu do koga aktivna materija trenutno ima odobrenje za korištenje u Evropskoj uniji. Poslednji je pregled preparata po aktivnim materijama, gde su za svaku aktivnu materiju navedeni preparati koji je sadrže i količina aktivne materije u preparatu.

     U knjizi se nalazi i deo sredstava za ishranu bilja i oplemenjivači zemljišta koji prema istraživanjima mogu imati određenu ulogu i u zaštiti bilja. Takođe tu su i podaci o preparatima koji sadrže žive organizme, prirodne neprijatelje koje možemo nabaviti na tržištu Srbije.

    Knjiga je posvećena dr Živici Radin, doajenu entomologije i insekticida koja je živela i radila u Somboru do jeseni prošle godine.

 

    Obim knjige je 370 strana, a izgled svih poglavlja može se videti na http://agroprotekt.leptiri.co.rs/knjige/sredstva.htm

    Cena knjige je 1920 dinara (sa PDVom) + troškovi slanja (oko 200) dinara i može se naručiti na vajgandd@sbb.rs ili na telefon 063 11 838 00. 

Da li je došlo do oštećenja voća od niskih temp?! [01.03.2018]

Kasna zima, je na žalost donela i vrlo niske temperature. U većini regiona pre svega kajsija i brekva su polako krenule sa vegetacijom, pre ovog polarnog talasa.  Samo u regionima srednja i severna Bačka i Banat još se sve biljne vrste nalaze u fazi mirovanja.  Posle ponoći 1.marta zabeležene su temperature do -25°C u regionu Sombora i Subotice, a u ostalim regionima do -15 (-17) °C.

Prema literaturnim podacima prozvodni minimum  za različite voćne vrste su sledeći:

Voćna vrsta

Proizvodni(1)  min.  zimisko mirovanje                Proizvod min.  faza pucanje pupoljaka                   

 

jabuka

 -25°C                                                                              - 9,5°C

 

kruška

-25°C (-30°C)                                                                  - 9,5°C

 

Dunja

-30°C                                                  

 

Šljiva

 -25°C                                                                              - 10°C

 

Breskva

-26°C (-30°C)                                                                    - 8°C

 

Kajsija

-25°C                                                                              - 9,4°C

 

Trešnja

-28°C                                                                                 - 8°C

 

Višnja

-40°C                                                                               - 9,5°C

 

Orah

-16°C

 

Lešnik

Do -30°C

 

Vinova loza

-24°C (okca)                                                                     -10°C

-26°C (lastari)                                                       

-30°C (drvo)

 

Malina

Do -26°C

 

 (1)proizvodni minimum podrazumeva da na tim temperaturama još ne nastupaju značajnija oštećenja biljnih tkiva (pupoljci i drvo). 

Trenutna  situacija upućuje na to da, na žalost, treba računati sa oštećenjenima od mraza u svim reginoma pre svega na kajsiji, breskvi i orahu. Ovome idu u prilog činjenice da je voće već duže vreme izprovocirano toplim talasima tokom januara i prve polovine februara meseca. Pa su biljke dočekali hladan talas slabo iskaljenje. Osim toga nalazimo se u periodu pred kretanje vegetacije kada biljke u mirovanju drže samo niske temperature, a njihova tolerancija na niske temperature opada.  

Međutim, osim breskve, kajsije i oraha ostale voćne vrste ipak bi trebalo da su izdržale bez bitnijih oštećenja ovaj hladan talas (vidi tabelu gore). Izuzetno niske temperature su trajale kratko 3-4 sata, a i uglavnom nizu prelazile teoretske granice tolerancije za ovaj stadijum razvoja u kome se nalaze voćne vrste.

 Prve procene šteta će se moći uraditi nakon otopljavanja (početkom sledeće nedelje), a potpunu sliku ćemo imati nakon kretanja vegetacije.  U svakom slučaju kod breskve, kajsije i oraha ako do sada nije rađena rezidba i ne raditi je do cvetanja dok se ne vidi šta će ostati. Kod ostalih voćnih vrsta nastaviti sa uobičajenim aktivnostima pripreme za novu vegetaciju

Pretplata na Agroupozorenje za 2018. godinu [27.02.2018]

     Sajtu Agroupozoren!e može da se pristupi kao običan korisnik i kao pretplatnik.

     Običan korisnik vidi deo vesti, to jest najavu događaja, a pretplatnik osim vesti vidi i konkretnu preporuku odnosno signal za tretiranja ili agrotehničku meru. Ipak najveća razlika je u dostupnosti podataka.

     Podatke prikupljene sa feromonskih i svetlosnih klopki te rezultate matematičkih modela o razvoju bolesti i štetočina običan korisnik vidi za mnogo kraći period u nazad i samo tekući dan u napred. Pretplatnik vidi podatke za duži vremenski interval u nazad, ali ono što je još važnije, vidi podatke matematičkih modela za tri dana unapred. Kada počne vegetacija podatke o brzini razvoja bolesti i štetočina ili o tome da li će doći do ispunjenja uslova za infekciju ili ne, pretplatnici vide za naredna tri dana. Prognozirani podaci se daje na osnovu vremenske prognoze i tačni su onoliko koliko je tačna vremenska prognoza. Svima nama u poljoprivredi i zaštiti bilja uopšte je poznato da se vremenske prognoze često ne ostvare, pa zato te podatke moramo uzmati sa velikom rezervom. Ipak oni nam daju pravac u kome treba da planiramo svoje poslove.

     Pretplata za 2018. godinu iznosi 3000 dinara (2500 din + 20% PDV) i važi od momenta uplate do 31. decembra ove godine. Ukoliko ste zainteresovani da postanete pretplatnik, javite se na vajgandd@sbb.rs ili na 063 326 772. Najpre će Vam biti poslan korisnički Ugovor na uvid i ukoliko se slažete sa njim, biće Vam poslani Ugovor i uplatnica za plaćenje pretplate.

Klopke i mamci za azijsku voćnu mušicu - Drosophila suzukii [22.02.2018]

    Azijska voćna mušica - Drosophila suzukii je nova štetočina na našim prostorima. Brojnost u Srbiji iz godine u godinu raste. Štete pravi najradije na trešnji, malini, ali i na šljivi, kupini, jagodi, borovnici, grožđu, paprici, paradajzu. 

     Ženka polaže do 300 jaja tokom 7 do 16 dana u plodove koji su počeli da sazrevaju. Kada plod sazre prepun je belih larvi. Prilikom polaganja jaja ženka ubada legalicu u plod. Male rupe se mogu uočiti na plodu, a ti plodovi veoma su podložni truljenju. Ako se ne primenjuju mere kontrole, šteta može biti potpuna! Najpovoljnija temperatura za razvoj je 20OC. Na zimsko mirovanje ide na temperaturama ispod 5OC. 

     Drosal Pro klopka je razvijena u Švajcarskoj u saradnji naučnika sa proizvođačima voća i vinove loze. Klopka se puni posebno pripremljenim  Drosal  lure mamak koji se pokazao najefikasnijim u privlačenju azijske voćne mušice. Istovremeno on privlači i domaću voćnu mušicu, koja se razvija samo na prezrelim plodovima.  Mamak privlači mušice koje  ulaze u klopku sleću na njega, dave se u njemu i potonu. Klopka Drosal Pro se može koristiti veći broj godina. Drosal Lure mamac je rastvor koji se u zavisnosti od vremenskih prilika treba zamenuti novim svakih 3 do 4 nedelje.

     Preporuka je da se klopke postave čim počne razvoj plodova. Klopka se mora postaviti najkasnije kada plodovi počnu da menjaju boju. Klopke se najpre postave na obodu parcele na razmak 5 do 10 m. Čim se primete prvi primerci u klopci treba početi sa masovnim izlovljavanjem, tako što se na većim površinama klopke na obodima polja postave na svakih 2 metra. Na manjim površinama i pri većoj brojnosti klopke treba postaviti na celom polju. Klopke treba da su u visini plodova, kod jagoda na zemlji, kod malina i kupina na 30 do 120cm, kod trešanja od 1 do 2m.

      Sama upotreba klopki ne može da reši problem koji može da stvori azijska voćna mušica. Ipak klopke značajno smanjuju štete i pomoć su hemijskom suzbijanju, smanjujući njihovu upotrebu i odlažući pojavu rezistencije.

      Veoma je važno pridržavati se ostalih mera koje podrazumevaju odličnu higijenu u skladištu i u polju:

Uklanjanje prezrelih i oštećenih plodova je najbitnija mera. Ni jedan plod bilo prezreo ili truo, ne sme ostati na otvorenom. Plodove koji nisu za prodaju treba prikupljati u posude koje će stojati na suncu 7-10 dana i biti prekrivene čvrstim poklopcem ili mrežom (od tila ili drugom gustom mrežom koja služi i za komarce, kako se ispilele mušice ne bi vratile u polje i nastavile razvoj).  

Skraćivanje razmaka između berbi je naredna veoma bitna mera smanjenja šteta.

U slučaju gajenja osetljivih biljaka na malim površinama okruženim samoniklim biljem, najbolje je koristiti prekrivanje celog useva insekatskom mrežom, jer će i pored klopki broj plodova koje napadne azijska voćna mušica biti velik.

     Cena Drosal Cup klopke je 360 dinara komad, a 1L DrosaLure mamka 1200 dinara.

ProizvođačAndermatt Biocontrol AG, Stahlmatten 6, 6146 Grossdietwil, Švajcarska

Prodaja: Agroprotekt doo, Nikole Pašića 9, 25000 Sombor, telefon 063 326 772 vajgandd@sbb.rs

62 seminar biljne zaštite u Hrvatskoj [03.02.2018]

   U periodu od 6. do 9. februara 2018., u organizaciji Hrvatskog društva biljne zaštite i Agronomskog fakulteta u Zagrebu, održaće se 62. seminar biljne zaštite. 

    Više podataka o seminaru možete pronaći na sajtu Hrvatskog društva biljne zaštite.

13. savetovanje hrvatskih voćara [27.01.2018]

     U periodu od 1. do 3. marta 2018. godine u Daruvaru, Daruvarske toplice, biće održano 13. naučno - stručno savetovanje hrvatskih voćara sa međunarodnim učešćem. Savetovanje se održava u Kino dvorani "30. svibnja" Pučkog otvorenog učilišta. 

     Glavna tema je lupinasto (= orašasto) voće. Osim tema o orahu, lešniku, kestenu, okvirnim programom su predviđena predavanje i o pomotehnici i zaštiti bilja i drugih voćarskim kultura. 

      Smeštaj je predviđen u Daruvarskim toplicama pa je do 1 februara potrebno kontaktirati hotel radi rezervacije na rezervacije@daruvarkse-toplice.hr 

      Kotizacija za celo savetovanje je 200 kuna, a jednodnevna kotizacija 100 kuna.

      Više podataka o savjetovanju možete pronaći na 13 savjetovanje hrvatskih vocara.

Kolika je opasnost do izmrzavanja biljaka zbog blage zime?!! [09.01.2018]

Izuzetno toplo vreme zabrinjava proizvođače, da će doći do kretanja vegetacije. Međutim, treba znati da u periodu decembar -januar sve kod nas gajenje biljne vrste, se nalaze u fazi "dubokog zimskog mirovanja". Tako da, ovakvi kratkotrajni periodi toplog vremena, ne mogu da isprovociraju kretanje vegetacije. Jedina opasnost može da bude nagla smena izuzetno toplog i izuzetno hladnog vremena. Tada su moguća oštećenja pupoljaka ili izdanaka pre svega uljane repice, breskve, kajsije, lešnika.... Negde tokom prve polovine februara meseca većina biljnih vrsta će ući u fazu tzv."prinudnog zimskog mirovanja". To je period kada samo niske temperature, koče kretanje vegetacije. Tada će ovakvi topli talasi već moći da isporvociranju kretanje sokova nekih biljnih vrsta. Čime će i rizik od izmrzavnja biti znatno veći.

Uglavnom do kraja meseca januara možemo biti mirni, pošto su rizici od bilo kakvih šteta usled blage zime, svedeni na najminimalniju meru. 

Savetovanje o savremenoj proizvodnji voća 2017 u Novom Sadu [06.12.2017]

      Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu i Društvo voćara Vojvodine organizuju Savetovanje o savremenoj proizvodnji voća. Savetovanje će se održati u amfiteatru Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu 9. decembra 2017. godine. 

Program predviđa sledeće aktivnosti:

830–930           Okupljanje učesnika

 930–1000         Svečano otvaranje skupa

1000–1020        Stanje i perspektiva proizvodnje voća u Srbiji – analiza 2017. godine, kuda i kako dalje

Prof. dr Zoran Keserović, Poljoprivredni fakultet Novi Sad, Srbija

 1020–1100        Prednosti korišćenja novih HBED helata za rešavanje problema hloroze uzrokovane nedostatkom gvožđa, Laurent Aubertin, Van Iperen International, Holandija

 1100–1130         Diskusija, pauza sa osveženjem

 1130–1150         Kako i zašto osnivati zadruge u oblasti poljoprivrede, Jelena Nestorov, zadružni savez Vojvodine

 1150–1230         Primena biostimulatora u voćarstvu, Christian Hubner, Van Iperen International, Holandija

 1230–1300       Diskusija, pauza sa osveženjem

 1300–1340      Tehnologije upravljanja etilenom pre i posle berbe u cilju očuvanja kvaliteta plodova, Przemysław Badowski, Agrofresh, Poljska      

  1340–1400       Savremena tehnologija proizvodnje borovnice

Prof. dr Jasminka Milivojević, Poljoprivredni fakultet Beograd, Srbija

 1400–1420       Pojava i suzbijanje značajnijih štetnih organizama leske u svetu i kod nas

dr Marko Injac, Agrosava, Beograd

 1420                 Diskusija

 U holu ispred amfiteatra, biće održan i mini sajam opreme za voćarstvo.

XIV savetovanje o zastiti bilja Srbije [11.11.2017]

     U periodu od 27. novembra do 01. decembra u organizaciji Društva za zaštitu bilja Srbije na Zlatiboru će se održati XIV savetovanje o zaštiti bilja Srbije. Program savetovanje i druge informacije možete pronaći ako odete na sajt Društva

Meteorološke prilike vegetacije 2017 godine [08.11.2017]

            Iza nas je još jedna vegetacija. Vremenski uslovi su bili izuzetno topli. Vremenske podatke za mesto Sombor u kontinuitetu imamo za period od 1955.  do 2017. godine, pa se dalja analiza odnosi na Sombor. Obzirom da je klima Vojvodine prilično ujednačena što se tiče temperatura, podaci daju stvarnu sliku za temperaturne uslove u celoj Vojvodini. Deo podataka iz prošlosti je dobijen od Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i na tome im se zahvaljujem.

         Na grafikonu temperatura i padavina su prikazane srednje mesečne temperature tokom 2017. godine. Vidi se da je samo april bio na nivou višegodišnjih vrednosti. Svi ostali meseci su bili toplijii od proseka i to: maj za 0.9OC, jun za 2,6OC, jul za 1,5OC, avgust za čak 4,4OC i septembar za 0,8 OC. U proseku ceo period je bio topliji za 1,7OC u odnosu na prosek. Kod temperatura bio je značajan mraz 27. marta koji je značajno smanjio rod jabuke i drugog voća posebno u nekim regionima.

            Avgust je temperaturno bio najekstremniji. Tokom avgusta je izmerena srednja temperatura od 25.3OC, što je najviša srednja mesečna temperatura ikad zabeležena. (Do sada je mesečni rekord izmeren u julu 2012. godine i iznosio je 25.1OC). Na grafikonu srednjih mesečnih temperatura za avgust se vidi jedna kriva i jedna prava linija. Kriva predstavlja mesečne temperature po godinama i vidi se da su temperature u avgustu sve više i više. Od 2007. godine, svi avgusti su bili topliji od višegodišnjeg proseka koji za avgust iznosi 20.9 OC! Prava linija predstavlja trend - pravac povećanja srednje mesečne temperature u avgustu. Od 1955. godine do sada, srednja mesečna temperatura je porasla sa 19,3 OC na 22.7OC ili za 3,4 OC odnosno za 15%!

            Visoke temperature u 2017. godini pratio je neravnomeran raspored padavina. Visina padavima tokom 2017. godine je u aprilu bila veća za 1 mm i u septembru za 22mm. Tokom ostalih meseci u 2017. godini visina padavina je bila niža u odnosu na srednje vrednosti i to u maju za 6mm, junu za 24mm, julu za 11mm i avgustu za 29mm. Niže padavine u odnosu na višegodišnji prosek nisu očekivane, jer više temperature obično prate i više padavine. Tokom vegetacionog perioda je palo za 48 mm padavina manje nego što je to prosek. Ukoliko iz računanja izuzmeno septembar, kada su kukuruz, soja i suncokret već završili vegetaciju onda je manjak padavina iznosio 70mm!!!

            Iza nas je vegetacija koja je bila toplija za 1,7OC u odnosu na prosek i sa 48 mm (70 mm bez septembra) nižim padavinama nego što je to uobičajeno!!! Promena klime ide u pravcu da će deficit vlage tokom proleća i leta biti sve veći što već dovodi da u regionima sa peskovitijim zemljištem ozime kulture pšenica, ječam i uljana repica zauzimaju sve veći udeo u setvenoj strukturi, jer one obezbeđuju stabilnije prihode nego jare gajene biljke.

Jesenje "plavo" prskanje voća [07.11.2017]

U zasadima voća gde je otpalo više od 70% lisne mase obavezno bi trebalo da se uradi tretman sa nekim bakarnim preparatom. Kod koštičavog voća ovaj tretman je usmeren protiv prezimljujućih formi raznih patogena (koji se održavaju na i u drvetu). Kod jabučaštog voća posebno je značajan, pre svega zbog depresiranja prezimljujućih formi bakteriozne plamenjače Erwinia amylovora.  

Primenjuju se sredstva na bazi bakra, u koncentracijama/dozama koje su najmanje 20% veće od preporučeni iz uputstva za upotrebu (Neoram 0.8kg, Kocid 0.5kg, Everest 0,5 L na 100lit vode...). Prednost dati formulacijama gde je bakar u obliku hidroksida ili oksihlorida. Tretmane raditi kada su temperature iznad +5°C, a ima dovoljno vremena da se depozit osuši dok ne počne da mrzne. Još jednom napominjemo da tretman ima efekta samo u zasadima gde je otpao list.

Takodje mera koja može pomoći u smanjivanju oštećenja i odumiranja delova debla (ljuštenje kore, smolotočina, spljošćavanje delova debla...), naročito u uslovima blagih zima, je krečenje stabala. Krečenje stabala obavezno se radi u jesen, pošto nam je cilj da ublažimo temperaturne oscilacije između dana i noći u deblu, i na taj način umanjujemo verovatnoću oštećenja tkiva. Osim toga smesa ima i fungicidno-baktericidni efekat. Krečna čorba se priprema na sledeći način: 5 kg negašenog kreča, 0.5 kg kuhinjske soli i 0.25 kg sumpora (Tiovit Jet, Kumulus i drugi). Sve pomešati i ugasiti vodom (vode dodati toliko da smesa bude konzistencije mleka). Ostaviti smesu da odstoji 2 dana i tada primentiti. Krečenje usled usporavanja kretanja sokova u voćkama odlaže i početak vegetacije, što može pomoći u izbegavanju ranih prolećnih mrazeva. Ova mera najviše efekata daje kod koštičavog voća (pre svega kajsije, breskve, ali i šljive i višnje/trešnje). 

Zaštita maline od bolesti i štetočina [10.08.2017]

Pošto se za vikend najavljuje kiša. Naša preporuka je da se u petak uradi folijarni tretman sa : Bacilomix specijal 3 l/ha u kombinaciji sa Trafos K ili Nutrifos K ili Fosfivell 3 l/ha.

Radi praćenja brojnosti kao i masovnog izlovljavanja voćne muve (Drosophila suzukii) u zasad malone treba postaviti klopke koje se sastoje od kombinacije : vinsko sirće+šećer+voda+ par kapi detrdženta za pranje suđa. Ukoliko se ustanovi prisustvo voćne muve treba redovno brati plodove, a oštećene i prezrele plodove brati u posebne posude koje treba držati zatvorene najmanje 10 dana.

Bolesti maline u berbi [26.07.2017]

    Berba maline je u toku. Povremene kiše i visoka vlažnost vazduha pogoduju razvoju bolesti. Preporuka je da se narednih par dana uradi zaštita sa: Bacillomix specijal 3 L/ha uz dodatak Trafos K ili Nutri Fos K 3 L/ha. OVi preparati nemaju karencu. Povećanje odpornosti na trulež ploda postiže se i pravilnom ishranom pa je potrebno smanjiti količine azota a povećati ishranu sa Nutri Kalcijum ili Boramin kalcijum ili Wuxal Calcijum primenom folijarno ili preko sistema kap po kap dva puta nedeljno u količini od 0,5-1 L/ha.

Aktuelna zaštita maline [20.05.2017]

Zasadi maline nalaze se u fenofazi BBCH 61-65, početak cvetanja - 50% cvetova otvoreno. Usled nestabilnog vremena, učestale padavine i povecana vlažnost vazduha, može doći do ostvarivanja infekcija patogenom Botrytis cinerea, prouzrokovača sive truleži plodova. Proizvođačima se preporučuje da odrade tretmane nekim od sledećih preparata: Switch 62,5 WG 0,8 kg/ha, Teldor 500SC 1-1,5 L/ha, Linus 1,2-2 L/ha, Luna Sensation 0,6-0,8 L/ha, Signum 1,5 kg/ha. Pošto je malina u cvetanju tretmane raditi isključivo u večernjim časovima kada je aktivnost pčela smanjena. 

   Oni koji žele ekološki prihvatljivije preparate zaštitu neka urade sa Bacillomix specijal 3 L/ha.

Moguć mraz 21,22. aprila - voće [17.04.2017]

Prema vremenskoj prognozi u petak, subota 21,22.aprila, moguća je pojava mraza, u trajanju od 1-3 sata. Mraz je moguć u svim regionima Srbije, ali će jako zavisiti od konfiguracije terena. Prognozirani intenzitet je do -1,5C. Na peskovima i mikrodepresijama moguće su i niže temperature.

Većina voćnih vrste se nalaze u početnim fazama formiranja plodova, osim dunje koja počinje da cveta ili je u fazi crvenog pupa i vinove loze koja je u fazi porasta mladara.

U ovim fazama sve voćne vrste, uključujući i dunju i vinovu lozu kratkotrajne mrazeve do -2C mogu da izdrže bez ili uz minimalne štete. 

Kod jagode treba očekivati oštećenje otvorenih cvetova, međutim pokrivanje agrotekstilom težine 17-18gr značajno može da smanji rizik od izmrzavanja, a agrotekstil težine 30gr može efikasno da pruži zaštitu od kratkotrajnih mrazeva do -3C.  

Ostale moguće mere ublažavanja posledica mraza su:

- orošavanje (antifrost sistemi), skupo, intenzitet vlaženja 3-5 mm/m2/sat, što finija magla

- zadimljavanje slamom, starim gumama itd, relativno jeftino. Važno je da se počne pre nego što temperature padnu ispod 0C. Najbolji efekat je po mirnom vremenu. Dobro je rešenje za mrazeve do -3C.

- zaštita sa tzv. biljnim antifrizima na bazi bakterija iz roda Thiobacillus. Preparati koji mogu da se nabave kod nas, različitim kanalima su Cropaid i NPA-Thiofert. Preporučen momenat primene je četvrtak 20.april (nekoliko sati pre očekivanog mraza). Pruža zaštitu 10 dana, i za mrazeve do -6C.

- primena antistres korektora (Isabion, Delfan, Vellamin, Epin Extra...). Treba ih primeniti neposredno pred mraz ili u prvih 24 sata po početku mraza. Ublažavaju problem kod mrazeva do -2C. Tretman ponoviti nakon mraza u naredna 2-3 dana.

Aktuelna zaštita maline [14.04.2017]

U zavisnosti od lokaliteta i sortimenta, zasadi maline se nalaze u različitim fazama razvoja: razvijena 3-4 lista do jasno izdvojenih zatvorenih pupoljaka (BBCH 13-16).

U narednom periodu treba obaviti tretmane protiv prouzrokovača bolesti sušenja izdanaka i ljubičaste pegavosti izdanaka maline nekim od preparata na bazi a.m. azoksistrobin u sledećim konc. Quadris 0,075-0,1% ili Globaztar 0,1% ili Teatar 0,075-0,1% ili preparatima Orius 25EW 0,075% ili Folicur 250EW 0,075% ili Bounty 0,035%.

Preporučuje se i pregled malinika na prisustvo eriofidne grinje i u slučaju da se konstatuje prisustvo grinja treba dodati i akaricide: Vertimec 018EC ili Amon ili Invert ili Romectin 0,075-0,1% ili Milbeknock 0,1%.

Za suzbijanje malinine muve galice, malinine bube i lisnih vaši koristiti preparate Karate Zeon 5CS 0,02% ili Lamdex 0,02%.

Zaštita maline [22.03.2017]

Vizuelnim pregledom malina sorti Vilamet i Miker ustanovljeno je da se one u zavisnosti od lokaliteta nalaze u fazama od pucanja pupoljaka do početka listanja (BBCH 09-13). U narednom periodu proizvođačima se preporučuje preventivni tretman protiv prouzrokovača bolesti stabla nekim od preparata: Everest u koncentraciji 0,4-0,5%, Cuprozin 35WP u koncentraciji 0,35%, Nordox 0,3% ili Neoram 0,3%.

-

  • Štetni organizmi